عربيEnglish

The Noble Qur'an Encyclopedia

Towards providing reliable exegeses and translations of the meanings of the Noble Qur'an in the world languages

The Cow [Al-Baqara] - Fulani Translation - Rowwad Translation Center

Surah The Cow [Al-Baqara] Ayah 286 Location Madanah Number 2

Alif, Laam, Miim.[1]

Ɓe mbi'i senaande woodanii Ma alaa ko min nganndi so wonaa ko nganndin-ɗaa min ko Aan tan woni ganndidɗo kala huunde ñeeñɗuɗo.

Nde mbi'-ɗon aan Muusaa min njondintaako e ñaamdu wooturu torano min Joom maa O yaltinana min puɗi lesdi gila he kappe e haakooji e Laaj e ñebbe e basalle (jabaa) mayri o, wi'i mbela on njiɗ lomtinde ko ɓuri moƴƴude koo, keɓon ko ɓuri jaasde ɗuum njippo-ɗee Misara maa on keɓ ko tori-ɗon koo ɓe pawaa koyeera e woroɗde ɓe nduttorii e tikkere Alla sabu ɓe njedduno aayeeje eɓe mbara Annabaaɓe ko aldaa e goonga ɗuum noon ko goopi e tooñe maɓɓe.

Na woodi he maɓɓe humambinneeɓe ɓe nganndaa he deftere ndee sonaa janngugol penaale ɗe ɓe nganndinaa, ɓe ngonaani so wonaa sikkude tan.

Ɓe ndewi ko seyɗaneeji njannganta he laamu Suleymaan , Suleymaanu yeddaani kono ko seyɗaneeji ɗi njeddi eɗi nganndina yimɓe mbilewu he ko jippinaa dow malaykaaɓe ɗiɗo to Baabil , Haaruut e Maaruut kala nde ɓe nganndini goɗɗo ɓe mbi'a minen dey ko min fitina taa yeddu, ɓe njnnga he maɓɓe no ɓe ceerndirta neɗɗo e debbo mum, ɓe lorataa hay gooto sinaa e yamiroore Alla, eɓe njannga ko bonnanta ɓe nafataa ɓe, ɓe nganndii kala battindirɗo ɗum alaa geɗal to laakara , ndaw ko bone ko ɓe mbattiti ko'e maɓɓe tawiino ɓe nganndi.

Yahuud e Nasaara en mbi'i ngonee Yahuuda maa Nasaara ndeen peewon wi': -aan annabiijo- accu dey min ngonata ko he diine Ibrahiima peewɗo oo ,etee o jeyanooka e sirkuɓe ɓee.

Goonga kan (kaa ) ko ko ummori ko Joomi maa, wata a laatodu e ɓen sikkitiiɓe.[1]

Ko ɓe luttooɓe (saasooɓe) e magge. Ɓe hayfinaŋtaake leɓte ɗen, ɓe wonaali nennanaŋteeɓe (muñanteeɓe).

Dewal ngal wonaali fewtiŋgol geece mon ɗen ɓaŋnge fuɗnaange e hiirnaange. Ko woni tun dewal ngal: ko oon gomɗinɗo Alla e ñalaande sakkitiinde nden, e malaa'ika en, e deftere nden, e annabaaɓe ɓen; o okki jawdi - e hoore yiɗugol ndi- joomiraaɓe ɓadondiral, e wonduɓe ɓen, e ɓilliiɓe ɓen, e ɓii hoore-laawol, e ɓen torotooɓe, e fii rinɗinngol daaɗe; o niiɓni (ñiiɓni) juulde, o totti asakal, e ɓen hunnooɓe aadondiral maɓɓe si ɓe haldidaama, e ɓen muññitooɓe ka baasi (caɗeele ) e ka lorra, e fewndo gowole. Ko ɓen ngoni goonguɓe ɓen, ko ɓen kadi ngoni gomɗuɓe.

On dagnanaama he jemma koorka yiidugol e rewɓe mon ɓen. Ko ɓe koltu mo'on ko on koltu maɓɓe. Alla anndii wonde on laatinoke jaŋfotooɓe koye mon, o Jaɓanii on tuubuubuyee o Ya'fiima on.Jooni noon,soccondiree he maɓɓe ɗaɓɓon ko Alla winndani on.Ñaamee yaron haa gaarawol danewol ngol ɓaŋngirana on ɓalewol ngol ka peeral, refti timminiron koorka kan jemma. Wata on soccondir e maɓɓe hara ko on ufniiɓe ka juulirɗe.Ɗum ko keeri Allah, wata on ɓaɗto ɗi.Ko wano nii Alla ɓaŋnginiraŋta yimɓe ɓen aayeeje makko ɗen, bela jo'o ɓe wona reentiiɓe.

Timminiree hajju oo e umra oo fii Alla. Si on sakkaama: fawike on ittugol kon ko newii e kirse, wata on femmbu ko'e mon ɗen haa kirse ɗen (baraaɗi) yottoo nokku majje. Kala dafaaɗo (naawnuɗo) walla lor heɓi mo ka hoore, yo o soodtoro koorka, maa sadak maa dammol. Si on wonii he hoolaare, on mo dakmitori umra haa ka hajju: fawike mo ittugol ko newii he kirse. Mo heɓaali (heɓaani ), ko hoorugol balɗe tati ka hajju e jeeɗiɗi si on ruttike; ɗuum ko sappo timmuɗe. Ko jaŋtaa koo, ko fii on tawɗo ɓeynguure mun nden laataaki hoɗuɓe ka juulirde hormaande ndee. Hulee Alla, anndon pellet Alla ko saɗtuɗo lepte.

No woodi he yimɓe ɓee oon coodtotooɗo wonki mun kii ɗaɓɓugol yarluye Alla. Alla ko Hilnotooɗo (kinnotooɗo) jeyaaɓe makko ɓen (ɓee).

Hiɓe naamno maa fii lewru hormaŋte ndun, haɓugol e mayru, maaku: "Haɓugol e mayru ko mawnu-ɗum. Ko sakkagol e laawol Alla ngol e yeddugol Mo e Misiide hormorde nden e yaltingol yimɓe mayre ɓen e mayre, ɓuri mawnude ka Alla. Ko shirku on kadi ɓuri mawnude dii wargol ngol; ɓe seerataa hiɓe haɓa on haa ɓe rutta on e diina mon, si ɓe haaɗtanii. Kala e mo'on yaltondirɗo e diina mu'un, o maayi ko o keefeero: ɓen ɗon, golle maɓɓe ɗen bonii aduna e laakara; ko ɓen ngoni yimɓe yiite, ɓen ko luttooɓe ton.[1]

Jibimɓe ɓen yo muynin ɓiɗɓe maɓɓe ɓen duuɓi ɗiɗi timmuɗi; wonannde on faandiiɗo timminde muyninngol ngol.No fawii jibinanaaɗo on, ñammingol holitinira [rewɓe] ɓen no moƴƴiri. Woŋkii woo fawaaka si wanaa ko ki waawata. Wata jibinɗo on lorrire sabu ɓiɗɗo makko on, wanaa jibinanaaɗo on kadi lorrirtee sabu ɓiɗɗo makko on; no fawii ronoowo on yeru ɗum. Si ɓe faandike entude e hoore yarlondiral hakkunde maɓɓe e diisondiral, bakkaatu fawaaki ɓe. Si on faandike ɗaɓɓude muyninanoowo on ɓiɗɓe mon ɓen, bakkaatu fawaakii on, si on jonnirii kon ko ɓen [muyninooɓe] hanndi e moƴƴere.hulee Alla, nganndon ko o reenuɗo kala ko golloton.

Nde Taaluuta yaltidunoo e konu ngun, o maaki: "Alla no Jarribora on caangol: kala yarɗo e maggol o jeyaaka e am, kala mo meɗaali ngol ko on ɗon jeyaa e am, si wanaa on ñeɗirɗo junngo mun ñeɗannde". Ɓe yari e caangol ngol si wanaa seeɗaaɓe e maɓɓe. Nde o lummbunoo ngol, kaŋko e ɓen gomɗimɓe wonduɓe e makko, ɓen mbi'i: "Feere alanaa en e Jaaluuta e konu mun ngun". Ɓen fellituɓe hawray e Alla ɓen mbi'i: "Heewii ka fedde tokosere fooliri fedde ɗuuɗunde, duŋayee Alla". Pellet Alla No wondi e muññiiɓe ɓen.

Wolla ko hono oon birtiiɗo wuro yeewngo ngo mahdi mum e mbildi mum yirbi o wi'i hono Alla wuurtaninta ɗum caggal maayde mum? Alla wari mbo o lelii duuɓi teemedere o ummini mbo o daali hono foti ñiiɓɗa o wi'i ñalawma maa feccere ñalawma, o daali alaa a duumiima ɗo duuɓi teemedere ƴeew ñaamdu maa e njaram maa waylaaki ndaaru mbabba maa baa, ngam min mbaɗ ma maande wonande yimɓe, ƴeew ƴi'e ɗee no min ceŋondirta ɗe refti min muurda ɗe teewu, nde ɗuum feeñi mbo o wi'i mi anndi Alla na hattani kala huunde.

يَٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُوٓاْ إِذَا تَدَايَنتُم بِدَيۡنٍ إِلَىٰٓ أَجَلٖ مُّسَمّٗى فَٱكۡتُبُوهُۚ وَلۡيَكۡتُب بَّيۡنَكُمۡ كَاتِبُۢ بِٱلۡعَدۡلِۚ وَلَا يَأۡبَ كَاتِبٌ أَن يَكۡتُبَ كَمَا عَلَّمَهُ ٱللَّهُۚ فَلۡيَكۡتُبۡ وَلۡيُمۡلِلِ ٱلَّذِي عَلَيۡهِ ٱلۡحَقُّ وَلۡيَتَّقِ ٱللَّهَ رَبَّهُۥ وَلَا يَبۡخَسۡ مِنۡهُ شَيۡـٔٗاۚ فَإِن كَانَ ٱلَّذِي عَلَيۡهِ ٱلۡحَقُّ سَفِيهًا أَوۡ ضَعِيفًا أَوۡ لَا يَسۡتَطِيعُ أَن يُمِلَّ هُوَ فَلۡيُمۡلِلۡ وَلِيُّهُۥ بِٱلۡعَدۡلِۚ وَٱسۡتَشۡهِدُواْ شَهِيدَيۡنِ مِن رِّجَالِكُمۡۖ فَإِن لَّمۡ يَكُونَا رَجُلَيۡنِ فَرَجُلٞ وَٱمۡرَأَتَانِ مِمَّن تَرۡضَوۡنَ مِنَ ٱلشُّهَدَآءِ أَن تَضِلَّ إِحۡدَىٰهُمَا فَتُذَكِّرَ إِحۡدَىٰهُمَا ٱلۡأُخۡرَىٰۚ وَلَا يَأۡبَ ٱلشُّهَدَآءُ إِذَا مَا دُعُواْۚ وَلَا تَسۡـَٔمُوٓاْ أَن تَكۡتُبُوهُ صَغِيرًا أَوۡ كَبِيرًا إِلَىٰٓ أَجَلِهِۦۚ ذَٰلِكُمۡ أَقۡسَطُ عِندَ ٱللَّهِ وَأَقۡوَمُ لِلشَّهَٰدَةِ وَأَدۡنَىٰٓ أَلَّا تَرۡتَابُوٓاْ إِلَّآ أَن تَكُونَ تِجَٰرَةً حَاضِرَةٗ تُدِيرُونَهَا بَيۡنَكُمۡ فَلَيۡسَ عَلَيۡكُمۡ جُنَاحٌ أَلَّا تَكۡتُبُوهَاۗ وَأَشۡهِدُوٓاْ إِذَا تَبَايَعۡتُمۡۚ وَلَا يُضَآرَّ كَاتِبٞ وَلَا شَهِيدٞۚ وَإِن تَفۡعَلُواْ فَإِنَّهُۥ فُسُوقُۢ بِكُمۡۗ وَٱتَّقُواْ ٱللَّهَۖ وَيُعَلِّمُكُمُ ٱللَّهُۗ وَٱللَّهُ بِكُلِّ شَيۡءٍ عَلِيمٞ [٢٨٢]

Eehey mon goongɗinɓe si on ñamlandiri ñamaande fa'de happu dottaaɗo mbinndee nde, yo nuunɗuɗo winndu hakkunde mon, woto binndoowo sala winndude yo o winndu no Alla anndiniri mbo nih , yo o winndu yo mbo hakke woni dow mum winndu yo o hul joomiiko , woto o ustu heen hay huunde, si wonii mbo hakke woni e dow mum oo ko ɗaayɗo wolla lohɗo wollo o waawaa fidde, yo keedo makko fidir nuunɗal, ceednee seedeeɓe ɗiɗo e worɓe mon, si worɓe ɗiɗo ngalaa ko gorko e rewɓe ɗiɗo ɓe mbelete-ɗon e seedeeli ngam si gooto he maɓɓe yejjitii goɗɗo o siftirina mbo, woto seedeeli cala siɓe noddaama, wote kaaste winndude ko famɗi maa ko heewi fa'de e happu mum, ko ɗuum ɓuri nuunɗude ka Alla ɓuri fooccaade wonande seede ɓuri kadi ɓadaade waasde mon sikkitaade, si wonaa kommersaagu ngonaangu ngu yiilaton hakkunde mon, ndeen noon bakkaat alaa he mon nde mbaasaton ɗum winndude, ceednee si on yeeyandiri woto binndoowo e seede lore, si on waɗii ɗuum pellet ɗuum ko faasikaagal e mon, kulee Alla o anndina on Alla ko kattanɗo kala huunde.