The Noble Qur'an Encyclopedia
Towards providing reliable exegeses and translations of the meanings of the Noble Qur'an in the world languagesExplained in detail [Fussilat] - Fulani Translation - Rowwad Translation Center
Surah Explained in detail [Fussilat] Ayah 54 Location Maccah Number 41
Haa, miim.[1]
Ko jipporiinde immorde ka Jurmeteeɗo, Hinnotooɗo on.
Deftere fensitaande aayeeje mum, janngeteende e ɗemngal aarabu, wonan,de yimɓe anndooɓe.
wewlinaynde jeertinaaɓe. Kono ɓurɓe ɗuuɗude ɓen e maɓɓe, ɗuurnii, ɓeen ɓe nanataa.
Ɓe mb'i: "Ɓerɗe amen no ommbanii ko noddataa men e mum kon, noto hino e noppi amen, heedo kadi hino hakkunde amen e maa. Haray wonu e golle maa ; menen kadi miɗen e golle amen".
Maaku: "nganndee ko neɗɗanke yeruujo mon. Wahayinaama e am, won'de Deweteeɗo mon on, ko Deweteeɗo gooto. Ñiiɓee e ɗum, insinanoɗon mo". Bone woodanii sirkooɓe ɓen.
ɓe njonnataa ɓeen askal, hara kadi hiɓe njeddi fii La'akara.
Pellet, ɓeen gooŋɗiinɓe ɓe ngolli moƴƴi ɗin, hino woodani ɓe njoɓdi ndi taƴondirtaa.
Maaku: "Eey mon on njedda oon takɗo leydi ndin ndeer balɗe ɗiɗi, mbaɗanon mo goreeɓe? Awa ko oon woni Jeyɗo winndere ndeen.
O waɗi pelle e dow mayri, O hebbini barki e mayri, O eɓɓi nguureeji mayri ɗin e ndeer balɗe nayi timmuɗe, wonan'de lamndotooɓe ɓeen.
Refti o fotondiri ka kammu, fewndo ka ngu curkinnoo, O daalidani ngun kanngu e leydi ndin: "ngrdiree ɗoftaare, maa karheede". Ɗi wi'idi: "Min ngarii ko min ɗoftii ɓe".
O timminiri ɗi kammuuji jeeɗiɗi ndeer balɗe ɗiɗi, O yamiri kala kammu, fiyaaku maggu. Min cuɗiniri kammu aduna ngun, koode e reenirɗum. Ɗum ko eɓɓoore pooluɗo, gannduɗo On.
Si ɓe ɗuurnike, haray wi'u ɓe: "Min nejertinirii on haacaangu, sugu ha'acaango Aadi'en e Samuuda'en.
nde Nulaaɓe ɓren ardirannooɓe, ye'eso maɓɓe e ɓaawo maɓɓe, won'de: "Wata on ndewu dey, si wonaa Allah", ɓe mb'i: "Si Joomi amen haajuno, ko Malaa'ika O jippinaynoo. Awa minen, ko min yedduɓe ko nulaɗon mum kon".
Aadii'en kan, ɓe mawnintini ka hoore leydi, ko aldaa e goonga, ɓe mbi'i: "Hara ko hommbo ɓuri min doole?" E ɓee yiaani, won'de Allah takɗo ɓe On no ɓuri ɓe tiiɗude doole? Ɓe ngoni e yeddugol Aayeeje amen ɗen.
Min ngurti henndu ɓuuɓundu e maɓɓe e ñalaaɗe hiitaaɗe, fii no Min meeɗinira ɓe lepte koyeera ɗen ka nguurndam aduna. Pellet, ko lepte La'akara ɗen ɓuri won'de koyeera, kadi ɓe faaboytaake.
Samuuda'en kan, Min ɓannginanno ɓe; kono ɓe suɓii bumɗam ɗam e dow peewal ngal. Dillere lepte hoynooje ɗen nanngiri ɓe, sabu ko ɓe paggitotonoo kon.
Min ndaɗndi gooŋɗimɓe ɓe woniina hulnooɓe ɓen.
Ñalnde noon ayñɓe Allah ɓeen mooɓiroytee faade ka Yiite... Hara heɓe ñoƴƴindiree.
Haa si ɓe hewtii nge, nannɗe maɓɓe ɗeen, e giiɗe maɓɓe ɗen, e guri ɓalli maɓɓe ɗin seeditoo e dow maɓɓe, kon ko ɓe gollatnoo.
Ɓe wi'ana guri maɓɓe ɗen: "Ko fii honlɗum seeditaniɗon e amin?" Ɗe wi'a: "Ko Allah wowlinɗo kala hu'unde On, wowlini men. Ko Kaŋko tagunoo on gila ka laawol aranol, ko ka makko kadi rutteteɗon".
On ngonaani hiɗon cuuɗora, fii wata nanɗe mon, e giiɗe mon, e guri mon seedito e mon. Kono on cikkuno, won'de Allah anndaa ko ɗuuɗi e ko ngolloton.
Ko ɗuum mooɗon, cikkunoɗon Joomi mon, ɗuum halki on. Waɗtinɗon jeyyaaɓe e pertuɓe ɓeen.
Hay si ɓe muññike, ko Yiite ngen wonata jaaƴorde maɓɓe; si ɓe ɗaɓɓii feleede ngaccitee, ɓe wonaani feleteeɓe accitee.
Min ngurtani ɓe wondiiɓe, ɓeen cuɗinani ɓe ko woni ye'eso maɓɓe, e ko woni ɓaawo maɓɓe. Konngol [lepte] ngol jojji e maɓɓe, won'dude e mofte yawtunooɗe ado maɓɓe, immorde e jinna e yimɓe. Pellet, ɓe laatino hayruɓe.
Yedduɓe ɓeen mb'i: "Wota on jentito ndee Alqur'aanaare, sonkee e mayre (tuma nde janngetee) mbelajo'o, on foolay".
Ma Min meeɗiniroy yedduɓe ɓeen, lepte saɗtuɗe, Min njoɓira ko ɓuri bon'de e ko ɓe ngollatnoo noo kon.
Ko ɗum woni njoɓdi añɓe Allah ɓeen: Ko Yiite ngen. Ko galle luttugol woodani ɓe ton, njoɓdi kon ko ɓe yeddiraynoo aayeeje amen ɗen.
Yedduɓe ɓen mbi'a: "Joomi amen, hollii min majjinnooɓe min ɓeen ka jinna e ka yimɓe, min yaaɓa ɓe min fuga, haa ɓe wona e ɓurɓe joltude ɓen".
Pellet, wi'uɓe ɓeen : "Joomi amen ko Allah", refti ɓe tabiti; Malaa'ika'en hino jippoo e maɓɓe (wiide): "Wota on hulu, wota on suno; wewliree Aljanna, on mo wonanoɗon fodeede.
Ko minen ngoni ni wallooɓe on ɓeen ka nguurndam aduna e ka La'akara. Hino woodani on ton, kala ko woŋkiiji mon wooɗetee, hino woodani ton, kala ko noddoton,
ko maraari, immorde e kaforoore, Hinnotooɗo".
Hara ko hommbo ɓuri moƴƴude konngol, wano on nodduɗo e fii Allah, o golli moƴƴere, o wi'i: "miin, ko e juulɓe ɓen mi njiyaa?".
Moƴƴere ndeen fotataa e bone on. Duñir (golle bonɗe ɗen) kon ko ɓuri moƴƴude; e jaka yoo, on mo ngayngu woni hakkunde maa e mum, himo wa'ita wa giɗo saɗtuɗo giggol.
Kono hawrataa e ɗuum, si wonaa muññiiɓe ɓen; hawrataa e ɗuum, si wonaa jom geɗal mawnungal.
Si sowinsinoore arii heɓude ma immorde e seytaane, moolor Allah. Kaŋko ko O Nanoowo, gannduɗo.
Hino jiyaa e Ma'andeeji makko ɗin, jemma on e ñalawma on, e na'ange ngen e lewru ndun. Wota on cujjan na'ange ngen wonaa kadi lewru ndun. Cujjanee Allah, takɗo ɗi On, si wonii ko Kaŋko ndewoton.
Si ɓe townitike, ɓeen wonɓe ka Joomi maa kan, hiɓe cubbunhinorana mo jemma e ñalawma, hara ɓe haaɓataa.
Hino jeyaa e Ma'andeeji makko ɗin, tawde a nji'ay leydi ndin no yoori. Si wonii Min njippinii ndiyam toɓo e mayri, ndi dilla ndi fontoo. Awa nguurnituɗo ndi on, pellet, ko wuurnitoowo maayɓe ɓen, tawde pellet, ko O kattanɗo haka hu'unde.
Pellet, ooñotooɓe ɓeen e aayeeje Amen ɗeen, ɓe vuuɗotaako Min. E ko feroyteeɗo on ka Yiite ɓuri moƴƴude kaa ko aroyoowo on Ñalnde Darngal hino hoolii? NGollee ko paalaɗon, ko pellet, Homo reeni ko ngolloton kon.
Yedduɓe ɓeen Alqur'aana tuma nde arnoo e maɓɓe, pellet noon, ko nde deftere teddunde [foolnde];
mehre iwrantaa nde ye'eso mayre, wonaa ɓaawo mayre. Ko jipporiinde immorde ka Ñeeño, jettiniiɗo On.
A wi'aaka si wonaa ko Nulaaɓe adinooɓe ma ɓen mbi'anoo. Pellet, Joomi maa, ko O Jom yaafuyee, e Jom lepte mu'usuuɗe.
Si Min mbaɗuno nde janngeteende e haala ajami, ɓe wi'atno: "Ko haɗno aayeeje mayre ɗen fensitee? E nde wonat e haala ajami, [Nulaaɗo] on wona aarabuujo?" Maaku: "Kayre wonan'de gooŋɗinɓe ɓen, ko nde peewal e cellal". Ɓe ngooŋɗinaa ɓen kan, noto hino e noppi maɓɓe ɗin, kayre ko nde niɓe e dow maɓɓe; ɓen hino noddiree e nokku woɗɗuɗo.
Gooŋɗii Min ngokkii Muusaa Deftere ndeen, nde luutondira e mayre. Si wonaano Konngol ardinoongol immorde ka Joomi maa, hakkunde maɓɓe ñaaweteno. Kamɓe kan, pellet, hiɓe e sikke sikkitiiɗo nde.
Kala golluɗo ko moƴƴi, ko fii hoore-makko; kala kadi bonnuɗo, yantat e makko. Joomi maa ciforaani won'de, tooñoowo jiyaaɓe ɓen.
Ko ka makko woni ko ganndal Darngal nduttetee. Dimɗe yaltataa e coomɗi mum, deyel (woo) saawataa,ngel jibintaa si wanaa e ganndal makko.Ñande O noddiroyta ɓe:"Ko honto woni kafidaaɗi am ɗin?", ɓe mbi'a:"Min nganndinii Ma, alah e amen seedotooɗo [ɗum]"
Ɓe majjira e ko ko ɓe ndewatnoo ko adii; ɓe yananee won'de daɗirgal alanaa ɓe.
Neɗɗaŋke on kaaɓataa toragol moƴƴere. Si bone memii mo, ko o taƴotooɗo, jonndiniiɗo.
Si Min meeɗinir mo moƴƴere immorde ka Amen, ɓaawo nde lorra memi mo, ko pellet o wi'ay: "Ɗuum ɗoo ko min ! Mi pellitaani si Darnga daroto. Si mi nduttaama ka Joomi am, ko pellet, moƴƴere hino woodani lam ka makko". Ma Min kumpitu yedduɓe ɓeen, fii ko ɓe huuwi kon, ko ma Min meeɗinoy ɓe lepte saɗtuɗe.
Si Min neeminii e neɗɗaŋke on, o ɗuurnoo o toowna balaaje makko; si bone non heɓii mo, o wona jom toraare jaaynde.
Maaku: "Yeetee kam, si wonii le ko ka Allah nde iwri, refti njedduɗon nde; haray ko hommbo ɓuri majjude on gonɗo e lurral woɗɗungal?"
Aray Min kolla ɓe Ma'andeeji Amen ɗin ka tatteeji e maɓɓe tigi, haa ɓanngana ɓe won'de ko nde goonga. E yonaani won'de Joomi maa, ko O ceediiɗo kala hu'unde?
Ganndee heɓe e cikke fii hawroygol e Joomi maɓɓe. Ganndee non, ko O huɓindiiɗo kala hu'unde.

