The Noble Qur'an Encyclopedia
Towards providing reliable exegeses and translations of the meanings of the Noble Qur'an in the world languagesOrnaments of Gold [Az-Zukhruf] - Fulani Translation - Rowwad Translation Center
Surah Ornaments of Gold [Az-Zukhruf] Ayah 89 Location Maccah Number 43
Haa, miim.[1]
Mi wooɗndirii defere ɓanngunde ndeen !
Min maɗii nde janngeteende [e ɗemngal] aarabu, mbelajo'o, on kaqqilay.
Pellet, hende woni ka Amen gaa, ka yumma defte, toownde, ñeñaande.
E Min ngacciray njippinangol on jantoore ndeen, ɗuurngal on, fii on ngonii yimɓe fantinɓe?
Ɗuuɗii e Annabaaɓe ɓe Min nuli e adinooɓe ɓeen.
Annabaajo araali e maɓɓe, si wonaa ɓe njalkitay mo.
Min kalki ko ɓuri ɓe saɗtude doole ! Toode mise adinooɓe ɓeen jawtiino.
Ko pellet, si a lamndike ɓe: "Ko hommbo tagi kammuuji ɗin e leydi ndin?" Ɓe mbi'ay: "Ko pooluɗo, gannduɗo on tagi ɗii".
ٱلَّذِي جَعَلَ لَكُمُ ٱلۡأَرۡضَ مَهۡدٗا وَجَعَلَ لَكُمۡ فِيهَا سُبُلٗا لَّعَلَّكُمۡ تَهۡتَدُونَ [١٠]
Oon mbaɗiranɗo on leydi ndin weertaandi, O waɗani on ɗate e mayri, fii no ɗoworon.
Oon jippinrɗo toɓo ka kammuu, yeru haaju, Min nguurnitiri ngo leydi maayndi. Ko noon yaltinirteɗon.
On takɗo nooneeji ɗin fow, O waɗirani on e laaɗe ɗen e neemoraaɗi ɗiin, ko mbaɗɗoron,
fii yo on potondir e hoore majji, refti ngannditon neema Joomi mon on, tuma potondirɗon e majji, mb'on on tuma: "Senaare woodanii eeltanɗo min ɗuum On, min ngonaano taaqanaaɓe ɗum.
minen noon, ko ka Joomi amen woni ko min nduttotoo".
Ɓe mbaɗani mo geɗal e jiyaaɓe Makko ɓeen ! Pellet, on neɗɗaŋke ko jedduɗo ɓannguɗo.
Kaa woo O jogiti ɓiɗɓe rewɓe e ko O tagi kon, O heertinani on ɓiɗɓe worɓe ɓeen?
Si goɗɗo e maɓɓe wewliniraama ko o waɗirani kon Hinaranke On misal, ye'eso makko ngon niɓɓita metteendi hombo suuɗi.
E ko on ne'eteeɗo e cuɗaari, hara kaŋko on ka yeddondiral, wonaa o ɓannginoowo haala?
Ɓe mbaɗi Malaa'ikaaɓe tawɓe ɓeen ko jiyaaɓe Joom yurmeende oon, rewɓe ! Kere ɓe seedino tageede ɓeen? Awa fii seedagol maɓɓe ngol winndete, ɓe lamnditoyee.
Ɓe mbi'iti: "Si Joom yurmeende On haajuno, min ndewataano ɓe". Ɓe alanaa ɗuum hay e ganndal; ɓe ngonaani, si wonaa hiɓe pena.
Kaa ko defftere Min ngaddani ɓe ado ndee ɗoo, hara ko nden woni ko ɓe njogitii?
Si ko woni, ɓe mbi'iu: "Minen Min tawu baabiraaɓe amen ɓeen e diina, haray ko e batteeji maɓɓe min peewirta".
Ko wano non, Min nulaali jeertinoowo aditaade ma e saare woo, si wonaa hooreeɓe maɓɓe neemiiɓe mbi'ay: "Minen Min tawu baabiraaɓe amen ɓen e diina, ɗum non ko batteeji maɓɓe ɗin men ñermtinta".
O maaki: "Hay si mi addan on ko ɓuri feewude kon ko tawruɗon baabiraaɓe mon ɓen?" Ɓe mbi'i: "Minen dey, ko min jedduɓe ko nulidaɗon e mum koon".
Min njottii e maɓɓe. ndaare no battande fennuɓe ɓeen mba'unoo.
Jaŋto tuma Ibraahiima maakannoo been makko e yimɓe makko ɓeen: "Min on ko mi daɗndiiɗo e kon ko ndewoton,
si wanaa On takɗo lam, Kaŋko oon, O feewnay kam".
O waɗi ngool konngol heddotoongol ɓaawo makko, mbelajo'o, ɓe nduttoto.
Si ko woni, Mi dakmitii ɓee ɗoo e baabiraaɓe maɓɓe ɓeen, haa nde goonga kan ngarnoo e maɓɓe, e Nulaaɗo ɓannguɗo.
Nde goonga kan arnoo e maɓɓe, ɓe mbi'i: "Ɗuum ko mbilewu, minen ko min njedduɓe ɗuum".
Ɓe mb'iti: "Ko haɗno ndee Alqur'aanaare jippinee e gorko mawɗo ca'e ɗen ɗiɗi?"
E ko kamɓe senndata yurmeende Joomi maa ndeen? Awa ko Minen ngoni ko senndi nguureeji maɓɓe ɗiin hakkunde maɓɓe, ka nguurndam aduna. Min ɓamti yoga maɓɓe e hoore ɓeya, darjaaji, fii no yoga maɓɓe jogitora yoga eeltane. Haray ko yurmeende Joomi maa ndeen, ɓuri moƴƴude e ko ko ɓe mooɓata.
Si wonaano fii wata yimɓe ɓeen ngon mofte goote, Min mbaɗayno e cuuɗi kala jedduɗo Hinnaranke Oon: kiɓɓe kaalisi e ŋabbirɗe ka ɓe ƴawra;
(Min mbaɗayno kadi) e cuuɗi maɓɓe ɗiin, dame e ndaɗɗude ka ɓe soɓɓindoo,
e cuɗaari. Kono ɗuum fow wonaani, si wonaa dakamme nguurndam aduna. Ko La'akara on ka Joomi maa, woni fii gooŋɗinɓe ɓeen.
Kala ɗuurniiɗo e jaŋtoore Hinaranko On, Min nguurta mo e seytanuuru, hara ko ndun woni ko o coowodata.
Ɗiin (awaseeji) noon, ko sakkorayɗi ɓe e peewal ngal, haa ka ɓe cikkata hiɓe peewi.
Haa si o aroyii e Amin, o wi'a: "Ee bone ! hara hakkunde am e maa woɗɗirayno goɗɗal puɗɗirɗe ɗen ɗiɗi woɗɗiri ! A bonii cinndadiiɗo !".
[Ɗuum] nafataa on hannde - nde tawnoo on tooñii - won'de ko ka lepte kaawtuɗon.
E ko an naninta paaɗuɗo maa feewnaa bunɗo e on wonɗo e ndeer majjere ɓanngunde?
Si Min ngar ƴettitude ma, ko Min yoɓottotooɓe e maɓɓe.
maa hara Men holle ko Min kammbirani ɓeen kon, haray noon ko Min gaynooɓe fii maɓɓe.
Jogito kon ko wahayinaa e maaɗa. Pellet, hiɗa jokki laawol pocciingol.
Ndee non [Alqur'aanaare], ko nde teddungal maa an e yimɓe maa ɓeen. Aray nde laɓnditeeɗon.
Lamndii e ɓeen Nulaaɓe Amen ɓe Min nulunoo ado maa, si Min mbaɗuno ko wanaa Hinnaranke On, deweteeɗi goo?
Gooŋɗii Min immindinii Muusaa e aayeeje Amen ɗeen, haa e Fir'awna e mbatu mun ngun, o maaki: "Ko mi Nulaaɗo Jeyɗo tagoore".
Nde o addannooɓe aayeeje Amen ɗren, e jaka yoo hiɓe njalaɗi.
Min hollaali ɓe aaya, si wonaa haray on ɓuri adiiɗo mo on mawnude. Min nanngiri ɓe lepte ɗeen, mbelajo'o, ɓe nduttoto.
Ɓe mbi'i: "Ko an yo mbileejo! Torano min Joomi maa, ko O ahodi kon e maaɗa. Pellet, ko min feewooɓe".
Nde Min huncannooɓe lepte ɗeen, e jaka yoo, hiɓe pirta [ahadi].
Fir'awna noddi e yimɓe ɓeen, o wi'i: "Ko onon yo yimɓe am, wanaa miin jey laamu Misra? E hino ɗii canɗi no ila e ley kuɓeeji am? E on nji'ataa?
Kaa mi ɓuraa teddude oo koyɗo mo eɓɓataa laɓɓinnde haala?
Awa ko hanno jawe kaŋŋe mbrnee e makko? Ma Malaa'ika'en arda e makko, na jokkondiri?"
O ɗaytini yimɓe makko ɓen, ɓe ɗowtii mo. Pellet, ɓeen ɗon laatino yimɓe faasiqiiɓe.
Nde ɓe tikkinnoo Min, Min yottii e maɓɓe; Min njooli ɓe fof.
Min mbaɗi ɓe ardiiɓe e yeru, wonan'de sakkiitiiɓe ɓeen.
Tuma nde geɗal neene Maryama on piyiranoo misal, tawaa yoo, yimɓe maa ɓeen no sooƴira ɗuum.
ɓe mbi'i: "Ko deweteeɗi amen ɗin ɓuri moƴƴude, kaa ko Kaŋko?" Ɓe piyiranaali ma ngal (misal), si wonaa fii wennjugol. Wurin, ko ɓe yimɓe saɗtuɓe mbeñe.
Awa (Iisaa) wonaani, si wanaa jiyaaɗo mo Min neemini e mum, Min mbaɗi mo yeru wonan'de ɓiɗɓe Israa'iila ɓeen.
Si Moen kaajuno, Min waɗtitirayno on Malaa'ika, ko lomtoo ka leydi.
Pellet non, ko o anndinorde Darngal. Wota on cikkito fii maggal. Jokkee kam, ko ɗuum woni laawol Pocciingol ngol.
Wota seytaane falo on ! tawde pellet, ko o gaño mon ɓannguɗo.
Nde Iisaa ardunoo e ɓannguɗi ɗin, o maaki: "Gooŋɗii mi ardanii on e ñeeñal, e no mi ɓannginirana on yoga e ko luutondirɗon e muuɗum. Haray kulee Allah, ɗoftoɗon mi.
Pellet, ko Alla Woni Joomi am e Joomi mon. Ndewee Mo. Ko ɗuum woni laawol pocciingol ngol".
Feddeeji ɗiin luutondiri hakkunde majji. Bone woodanii ɓen yedduɓe, immorde e lepte ñalaande mu'usuuɗe !
Hara ɓe habbi si wpnaa nde Darngal ngal ardata ɓe e juhal, hara ɓe so'aa anndude?
Welduɓe ɓeen, nden ñalnde, yoga maɓɓe ko ayrooɓe yoga; si wonaa gooŋɗuiɓe ɓeen.
Ko onon yo jiyaaɓe Am ! Kulol alanaa on hannde; wonaa on sunotooɓe kadi.
ɓeen gooŋɗinɓe Aayeeje Amen ɗeen, ɓe ngoni jebbiliiɓe,
naatee ka Aljanna, onon e nannduɓe e mon, hoɗon saɗnee".
[Gollooɓe] hino wannginee e maɓɓe, mirannji kaŋŋe e yedduɗe; hino ton kadi: kala ko wonkii muuyetee, gite dakmitoo. Hara le, ko on duumotooɓe toon.
Ko on ngoni Aljanna mo roniniraɗon, sabu ko ko ngollaynoɗon.
Hino woodani on toon, muuyanteeɗi ɗuuɗuɗi, ɗi ñaamoton e mum.
Pellet, bonɓe ɓen, ko ka lepte Jahannama ɓe luttoyta,
ɓe koynantaake, tee hara ko ɓe taƴiiɓe toon.
Min tooñaani ɓe few, si ko woni, ko kamɓe woni tooñuɓe ɓeen.
Ɓe nodda: "Ko an yo Maaliku ! Yo Joomi maa gaynu fii amen !" O wi'i: "Pellet, ko on luttooɓe [toon] !"
"Gooŋɗii Min ngaddanii on goonga kan ; kono ɗuuɗuɓe e mon, ko añɓe goonga".
Kaa ɓe eɓɓu fehre ? Doo ko Min fewjooɓe !
Maa hara ɓe cikku Min nanataa gunndooji maɓɓe e sirru maɓɓe? Oo’owoye! Nulaaɓe Amen ɓeen hino maandina takko maɓɓe.
Maaku: "Si Hinaranko on no njogitii ɓiɗɗo, ko miin adotonoo rewude oon".
Senaare woodanii Jeyɗo kammuuji ɗin e leydi ndin, Jeyɗo Arsi kin; laaɓuɗo e kon ko ɓe cifrotta mo.
Accuɓe ɓe jumpa, ɓe pija haa ɓe hawroya e ñalaande maɓɓe ndeɓe fodaa.
Ko Kaŋko woni On deweteeɗo ka kammu e deweteeɗo ka leydi, ko Kaŋko kadi woni Ñeeño, gannduɗo On.
Barke heewanii on mo woodani ɗum, laamu kammuuji ɗin e leydi ndin e ko woni hakkunde majji. Ko ka makko anndal fii Darngal woni. Ko ka makko kadi ndutteteɗon.
Ɗi ɓe ndewata ɗin ga makko jeyah tefoore, si wonaa seediiɓe goonga ɓeen, hara heɓe nganndi.
Ko pellet, si a lamndike ɓe, ko hommbo woni ko tagi ɓe? Ɓe mbi'ay: "Ko Allah". Ko holno non ɓe njiiliraa?
[Himo anndi kadi] fii ko (Nulaaɗo) oon maakunoo kon: "Ko an yo Joomi, pellet, ɓee ko yimɓe ɓe ngooŋɗintaa".
Yaafo ɓe, maakaa: "Kisal !" Aray ndebe ngannda.

