The Noble Qur'an Encyclopedia
Towards providing reliable exegeses and translations of the meanings of the Noble Qur'an in the world languagesThe victory [Al-Fath] - Fulani Translation - Rowwad Translation Center
Surah The victory [Al-Fath] Ayah 29 Location Madanah Number 48
Min ngudditanii ma uddital ɓanngungal,
fii no Allah yaafoma ko ngardinɗaa e bakkaat, e ko sakkitii, e fii no O timminira neema makko on e maaɗa, O feewne e laawol po'occiingol.
e no Allah wallirma ballal tiiɗngal.
Ko Kaŋko woni jippinɗo deeƴere nden e ɓerɗe gooŋɗinɓe ɓen, fii no ɓe ɓeydora gooŋɗinal e dow gooŋɗinal maɓɓe ngal. Ko Allah woodani koneeji kammuuji ɗiin e leydi ndin; Allah siforii won'de gannduɗo, Ñeeñɗo,
e fii no O naadira gooŋɗinɓe worɓe ɓen e gooŋɗinɓe rewɓe ɓen, Aljannaaji ɗi canɗi ilata ley mum, ko ɓɗe duumotooɓe e majji, e no O montira-naɓe banɗi maɓɓe ɗin. Ɗuum wonii ka Allah, malal mawnungal.
E no O leptira naafiqiiɓe worɓe ɓeen e naafiqiiɓe rewɓe ɓeen, e sirkooɓe worɓe ɓen e sirkooɓe rewɓe ɓen, sikkooɓe Allah sikke bonɗe. Yiiloonde bonɗi ngonii e dow maɓɓe. Allah tikkaniiɓe kadi, O huɗii ɓe, O hebilanii ɓe Jahannama. Nge bonii ruttorde !
Ko Allah woodani konuuji kammuuli ɗiin e leydi ndin. Allah siforii won'de 'oolɗo, Ñeeñɗo.
Min nulirii ma seedotooɗo, wewlinoowo, e jeertinoowo,
fii no gooŋɗiniron Allah e Nulaaɗo makko on, mawninon mo, teddinon mo, subbunhinanoɗon mo bimmbi e kiikiiɗe.
Pellet, ɓeen wonɓe ahodude e maaɗa, anndu ko Allah ɓe woni e ahodude. Junngo Allah ngon no dow juuɗe maɓɓe ɗen. Kala non pirtuɗo, haray ko hoore makko o firtani; kala kadi hunnuɗo ko o ahodi kon e Allah, nde o okkata mo njoɓdi mawnundi.
Aray nde tultuɓe jiyaaɓe e yimɓe ladde ɓen mbi'ane: "Jawle amen ɗeen e ɓeynguureeji amen ɗin sokolinii min. Insinano min". Hiɓe wowlira ɗemɗe maɓɓe, ko alaa e ɓerɗe maɓɓe. Maaku: "Ko hommbo waawani on ka Allah, si O faandanike on lorra maa hara O faandani on nafa? Wurin Allah siforiino won'de kumpitiiɗo ko mgollaynoɗon kon.
Wurin on cikkuno Nulaaɗo on e gooŋɗinɓe ɓen ngartataano fes ka ɓeynguureeji maɓɓe. Ɗuum siɗinaa e ɓerɗe mon; cikkuɗon sikke bonɗe, laatiɗon yimɓe halkaaɓe.
Kala dee mo gooŋɗinaani Allah e Nulaaɗo makko on, haray Moɗen keblani yedduɓe ɓeen (Yiite) dulbaynge.
Ko Allah heeranii laamagol kammuuji ɗiin e leydi ndiin. Himo haforana mo o muuyani, o lepta mo o muuyani. Allah siforii won'de kaforoowo, jurmotooɗo.
Aray nde luttuɓe ɓen mbi'a, tuma fokkitanoyton henndagol konu-hoyri ndin: "ngaccee min njokka on". Hiɓe faalaa waɗtitugol daalol Allah ngol. Maaku: "On njokkataa min fes. Ko wano mon nii Allah daalirnoo oya tuma". Ma ɓe mbi'u: "On añanat min tun woni". Tigi on, ɓe faamataano si wonaa seeɗa.
Maakan tultuɓe ɓen e yimɓe ladde ɓeen: "Arma nde noddeteɗon e yimɓe joomiraaɓe doole tiiɗuɓe. Hoɓon ɓe maaɗum ɓe silma. Si on ɗoftike, Allah okkat on mbarjaari moƴƴundi; si on nduŋtii ii no huccitirnoɗon oya tuma, O leptira lepte mu'usuuɗe".
Bakkaatu fawaaki e hoore ɓumɗo on, wonaa e laƴoowo on wonaa kadi e nawnuɗon bakkaatu fawii. Kala ɗoftiiɗo Allah e Nulaaɗo makko on, O naadoyay mo Aljannaaji ɗi canɗi ilata senngo ley mum. Kala kadi ɗuurniiɗo, O leptiray mo lepte mu'usuuɗe.
Gooŋɗii Allah welano gooŋɗinɓe ɓen, tuma ɓe ahondiraynoo e maaɗa ka ley lekki kin. O anndi ko woni kon ka ɓerɗe maɓɓe, O jippini deeƴere nden e maɓɓe, O warjoriiɓe uddital ɓadiingal,
e konu-heyri ɗuuɗundi ndi ɓe keɓɓitotoo. Allah siforii won'de poolɗo, Ñeeñɗo.
Allah fodii on konu-heyri ɗuuɗundi ndi keɓɓitoɗon, O yaccinani on ndii ɗoo, o suri juuɗe yimɓe ɓeen e mo'on, fii yo wonu Ma'ande wonan'de gooŋɗinɓe ɓen, O fewnira on laawol Pocciingol.
E woɗndi goo ndi on haɗtanaali taho, Allah kan no huɓindii ndi. Allah siforii won'de kaɗtanɗo kala hu'unde.
Hay si yedduɓe ɓeen haɓiino on, ɓe huccintinayno ɓabbe maɓɓe ɗen, refti ɓe keɓataano giɗo wonaa ballao.
Ɗuum ko sunna Alla peƴƴunooɗo ko adii. A heɓantaa laawol Alla ngol, mbattiigu.
Ko Kaŋko woni curanɗo on juuɗe maɓɓe ɗen e mo'on, e curɗo juuɗe mon ɗen e maɓɓe, ka aynde Makka, ɓaawo O foolni on e maɓɓe. Allah siforii won'de deenɗo ko ngolloton kon.
Ko ɓeen ngoni ko jeddi, ɓe paddii on e Juurlirde Hormorde ndeen, [ɓe haɗi] neldaari ndin nde ndi yottotoo nokku mayri. Si wonaano sabu worɓe gooŋɗinɓe e rewɓe gooŋɗinnɓe ɓe on nganndataano haa kaɓon ɓe, bakkaatu heɓa on e fee maɓɓe, ko aldaa e ganndugol... fii yo Allah naatnu e yurmeende makko nden, on mo O muuyani. Si ɓe seetndondir-no [e gooŋɗinɓe ɓen], ko pellet, Min leptirayno yedduɓe ɓen e maɓɓe, lepte mu'usuuɗe.
Tuma nde ɓeya yedduɓe mbaɗnoo ka ɓerɗe maɓɓe jinngo, jinngo majjiyaŋkooɓe...Allah jippini deeƴere makko nden e dow Nulaaɗo makko on e gooŋɗinɓe ɓen, O fawi ɓe konngol gooŋɗal, ɓe woni ɓurɓe jojjude e hanndude e maggol. Allah siforii ganndugol kala hu'unde.
Gooŋɗii Allah goonginiranii Nulaaɗo makko on, koyɗol ngol e hoore goonga : Ko maa naaton e juulirde Hormorde ndeen si Allah muuyii, hara ko on hooliiɓe, femmbuɓe ko*e mon maa ɗuytuɓe (cukuli), on hulataa. Himo anndi ko on nganndaa. O waɗi ko wonaa ngol (naatugol makko) ɗon, uddital ɓadiingal.
Ko Kaŋko woni Nulirɗo Nulaaɗo makko on peewal e diina goonga, fii yo o fawaka ka e hoore kala diina. Allah yonii seedee.
Muhammdu ko Nulaaɗo Allah. Won'ɗuɓe e makko ɓeen ko ñaaɗuɓe e yedduɓe ɓeen, yurmondirɓe hakkunde maɓɓe. A yi'at ɓe hiɓe ruƴƴa, hiɓe cujja, hiɓe ɗaɓɓira Allah ɓural e welayee. Ma'andeeji maɓɓe ɗin no ka j'eece maɓɓe batte cujjugol ngol. Ko ɗuum woni ko ɓe ciforaa ka Tawreeta. No ɓe ciforaa ka Linjiila kan, ko wano remuru yaltingu puɗi mayru, ngu ɓanngini ɗi, ɗi tekki, ɗi fotondiri e binndeeje majji, hara ɗuum no haawna remooɓe, fii no [Allah] tikkinira ɓe yedduɓe ɓen. Allah fodii e maɓɓe ɓen gooŋɗinɓe ɓe ngolli moƴƴuɗi ɗin, haforanal e njoɓdi mawnundi.

