The Noble Qur'an Encyclopedia
Towards providing reliable exegeses and translations of the meanings of the Noble Qur'an in the world languagesThe winnowing winds [Adh-Dhariyat] - Fulani Translation - Rowwad Translation Center
Surah The winnowing winds [Adh-Dhariyat] Ayah 60 Location Maccah Number 51
Mi wooɗndirii keneeli jarorayɗi (leydi) jaragol !
Mi wooɗndirii duule donndotooɗe toɓo tiiɗngo !
Mi wooɗndirii laaɗe dogirayɗe newaare !
E peccooji e yamiraande.
ko podete ɗon ko, ko ɗum goongo.
Haasbeede ko ko wonata.(e goonga).
Mi wooɗndirii kammu jom ɗate nguun !
Pellet, hoɗon e konngol luurrangol.
Hino yiltee e makko kala firlitaaɗo e gooŋɗinal.
Fenooɓe ɓeen kuɗaama.
ɓeen yolliiɓe e majjere welsindiiɓe.
Heɓe laɓndoo : "Ko honnde woni Ñalaande njoɓdi kuuɗe?"
Ñalaande nde ɓe leptoyteeɓe ta Yiite :
"Meeɗee lepte mon ɗeen; ko ɗum woni ko keppatnoɗon ko".
Pellet, gooŋɗuɓe ɓen wonii e aljannaaji e ɓulli.
Jaggitooɓe ko Joom maɓɓe okkiɓe ɓe ko adii ɗuum koɓe moƴƴinatnooɓe.
Heɓe pamɗuno koɓe ɗaanatoo jehma.
E saanga ndoogu heɓe toro yaafeede.
Ina e jawɗe mu'en hakke wonan'de ñaagatooɓe e ɓe ñaagataako.
Ina e ndeer leydi he Ma'andeeji wonan'de yananaaɓe.
E ndeer pittaali mon mate on teskataaka.
Ina e kammu arsuka mon e ko podante ɗon ko.
E Joom kammu e leydi ko ɗum goongo hono no kaalirton nih.
Mbele arii e maa yeewtere hoɗɓe Ibraahiima teddinaaɓe ɓe.
Tuma ɓe naatnoo ka makko ɓe mbi'i: "Salaam (Kisal mon)". O maaki: "Minen ko men ɗenƴii ɓe on".
O naayii fa'ade e koreeji makko o addori ngaari payndi.
O ɓadaniɓe ndi o wii on ñaamata?
O so*i e mu,'en kulol, ɓe mii woto hul, ɓe mbeltiniriɓe cuklel.
Jom suudu makko ari hombo wulla o hellii ye'esa makko, o wii nayeejo dimara.?.
Maleykaaji ɗi mbii ko hono nih Joom ma daali ko Kaŋko woni ñeeño Ganndo.
[Annabai Ibraahiima] maaki: "Ko ho ɗum woni fii mon, onon ɓee nelaaɓe?"
Ɓe mbi'i: "Minen Min nela e yimɓe bonɓe ɓen,
fii yo min ngaccitu e maɓɓe, kaaƴe iwɗe e loope (juɗaaɗe),
maandiniraaɗe ka Joomi maa, fii fantinooɓe ɓeen".
Min njaltini toon kala gooŋɗinɓe wonunooɓe toon.
Min tawaano ton, si wonaa suudu juulɓe wo'oturu.
Min ngacci ton Ma'ande, wonan'de ɓen hulooɓe lepte mu'usuuɗe ɗen.
[Min ngacci kadi ma'ande] e Muusaa, tuma nde Min nulunoo mo e Fir'awna, wond'ude e hujja ɓannguɗo.
Kono o ɗuurnodii e semmbe makko, o wi'i [Muusaa]: "Ko bileejo maa feetuɗo".
Min nanngi mo kaŋko e koneeli makko ɗin, Min bugodii ɓe ka maayo, tawde ko o pelniiɗo.
E 'Adi'en, tuma Min ngurtunoo henndu bonndu ndun e maɓɓe.
ndu accataa hay hu'unde nde ndu arani, si wonaa ndu waɗtay nde wa ndoondi.
E Samuuda'en kadi, tuma nde ɓe mbi'ananoo : "ndakmitee haa seeɗa !"
Ɓe townitanii yamiroore Joomi maɓɓe nden, ha'acaango ngon nanngi ɓe, tawi heɓe ƴeewa.
Ɓe mbaawaano daragol (laawoo), ɓe wonaano kadi faabaaɓe.
Ko noon kadi yimɓe Nuuhu ɓeen ko adii[ɓe]. Ɓen ko yimɓe faasiqiiɓe ngonnoo.
Kammu ngun, Min mahir ngu doole Amen. Pellet, ko Min yaññuɓe.
Leydi ndin kan, Min mbeertundi. Min moƴƴii weertuɓe.
E kala hu'unde, Min tagii noone ɗiɗi; mbelajo'o on mbaajitoray.
"Awa ndogee kisan fa'ade e Allah. Min, wonan'de on immorde ka makko, ko mi jeertinoowo ɓannguɗo.
Wota on mbaɗidane Allah deweteeɗo goo. Min, wonan'de on immorde ka makko, ko mi jeertinoowo ɓannguɗo".
Ko wano non. Nulaaɗo araani e ɓeen adinooɓe ɓe, si wonaa ɓe mbi'ay : "Ko bileejo maa feetuɗo!".
Hara ɓe mbasondir e ɗuum? Ko woni kon, ɓee ko yimɓe bewɓe.
Ruŋto ɓe, a felnaaki [e fiiaɓɓe.
Waajo tan; sabu baajagol ngol, hino nafa gooŋɗinɓe ɓen.
Mi tagiraali jinna e yimɓe, si wonaa fii yo ɓe ndewam
Mi ɗaɓɓiraa ɓe arsike; mi ɗaɓɓaa yo ɓe ñamminam.
Pellet, ko Allah woni garsikoowo on, Jom semmbe tiiɗuɗe.
Haray hino woodani ɓen tooñɓe, bakkaat yeru bakkaat nanndo maɓɓe'en, wota ɓe hawju.
Bone woodanii ɓeen yedduɓe, e nde Ñalaande maɓɓe nde ɓe kammbanaa!

