The Noble Qur'an Encyclopedia
Towards providing reliable exegeses and translations of the meanings of the Noble Qur'an in the world languagesMount Sinai [At-tur] - Fulani Translation - Rowwad Translation Center
Surah Mount Sinai [At-tur] Ayah 49 Location Maccah Number 52
Mi wooɗndirii [Fello] Tuuri ngo!
E deftere winndaande nde,
e ɗeer portaaɗi!
E Suudu wuurnraandu ndu!
E Kippoodi (mboodi)toowundi ndi
E maayo heewno ngo!
Pellet, lepte Jooma ɗe ko janooje.
Ala duñoowo ɗe.
Ñande kammu ngu dillirta dillere,
pelle ɗeen njaha e jahgol,
haray nden ñande, bone woodanii yedduɓe ɓe.
ɓeen wonɓe e jumpugol, heɓe pija.
Ñande ɓe duñiroytee doole e Yiite Jahannama duñannde,
[Ɓe mbi'anee] : "Ko ngee Yiite woni ko njeddtnoɗon.
E ko mbilewu nii? Kaa hara on ngla yi'ide?
Cumee e magge! Muññiɗon ma on muññaaki, fof no fota e mon. Nganndee ko njoɓeteɗon, ko ko ngollaynoɗon".
Pellet, gooŋɗuɓe ɓeen hino e Aljannaaji e neemaaji,
ko ɓe dakimitotooɓe ko Joomi maɓɓe okki ɓe, Joomi maɓɓe daɗndi ɓe lepte Jahiimi ɗeen.
[Ɓe mbi'anee] : "Ñaamee njaron, ko newi moɗdeum, sabu koko ngollaynoɗon.
hara ko on soɓɓindiiɓe e hoore danɗe weertindiraaɗe", Min ndesina ɓe kadi yooɗa e yaaJa gite en
Ɓeen gooŋɗinɓe, geñngol maɓɓe ngol kadi jokki ɓe e gooŋɗinal, Min tawtindinay ɓe e geñngol maɓɓe ngol. Min istantaa ɓe hu'unde e golle maɓɓe ɗeen; neɗɗo kala ko faggitii kon no tiginaa.
Min ɓeydani ɓe muuyanteeɗi e tebbeeli kala ko ɓe tuuyetee.
Heɓe njaɓondira toon, ñedduɗe ɗe jillaa mehre wonaa ko bakkondinta.
Sukaaɓe no eeltanaaɓe hino wanngoo hakkunde maɓɓe, wa'aɓe wa kaŋŋe maraaɗe.
Yoga maɓɓe feewtita yoga, ɓe laɓndondira;
ɓe mbi'a: "Pellet, min laatino ado [hannde], hulnooɓe [lepte ɗeen] hakkunde yimɓe amen";
Allah moƴƴii e amen, O daɗni meon lepte Norngal.
Min laatino ado [hannde], torotonooɓe Mo. Pellet, ko Kaŋko woni moƴƴo, jurmotooɗo tooɗo on".
Anndintin tan, sabu neema Joomi maa oon, a wonaa ndureejo wonaa a kaangaaɗo.
Kaa ɓe mb'ay won'de : "Ko jimoowo ! Min habbitani mo tan jikke maayde".
Maaku : "kabbitee ! Miin kadi miɗo habbitodi e mon".
Kaa ko haqqille maɓɓe ɗeen yamirɓe ɗuum? Kaa hara ko ɓe yimɓe bewɓe tan?
Kaa ɓe mbi'ay won'de : "O sincu nde?" Si ko woni, wonaa ɓe gooŋɗinooɓe.
Yoo ɓe ngaddu yeewtere sugu mayre, si wonii ko ɓe gooŋɗuɓe.
Kaa ɓe tagira ɓaawo takɗo? Kaa ko kamɓe ngoni tagooɓe ɓen?
Kaa (ko) kamɓe tagi kammuuji ɗin e leydi ndin? Ko woni kon, ɓe njananaaka.
Kaa ɓe njogiti ngaluuji Joomi maa ɗiin? Kaa ko kamɓe ngoni huɓindiiɓe ɓeen?
Kaa ɓe njogiti ɓargal ngal ɓe njentorta? yoo keɗitiiɗo e maɓɓe oon addu hujja ɓannguɗo !
Maa ko ɓiɗɓe rewɓe ngoodanta mo, onon kam worɓe ɓeen?
Kaa a laɓndi ɓe njoɓdi, hara joɓugol ndi no teddani ɓe?
Kaa ɓe nganndu fii wirniiɗi ɗiin, hara heɓe mbinnda?
Maa ɓe paala fewjoore? ko yedduɓe ɓeen, woni fooleteeɓe pewje ɓen.
Kaa heɓe mari deweteeɗo ko woori Allah? Senaare woodanii Allah, e kon ko ɓe cirkata !
Si ɓe nji'ii taƴatine immornde ka kammu no yani, ɓe mbi'a: "Ko duule pawondirɗe".
Terto ɓe, haa ɓe kawroya e ñalaande maɓɓe nde ɓe leptoytee e mum;
Ñande nde pewje maɓɓe duncanoytaa ɓe hay hu'unde, ɓe ngonaa kadi walloyteeɓe.
Ko pellet, hino woodani tooñɓe ɓeen, lepte goo ko wonaa ɗen ɗon. Ko ko ɓuri ɗuuɗude kon e maɓɓe, ɓe nganndaa.
Muñño ñaawoore Joomi maa ndeen. Tawde pellet, haɗa e ndenka amen. Seniniraa yettugol Joomi maa, tuma ɓaŋotoɗaa.
Jehma on kadi, subbunhinanoɗaa mo e ka mutugol koode.

