The Noble Qur'an Encyclopedia
Towards providing reliable exegeses and translations of the meanings of the Noble Qur'an in the world languagesThe Event, The Inevitable [Al-Waqia] - Fulani Translation - Rowwad Translation Center
Surah The Event, The Inevitable [Al-Waqia] Ayah 96 Location Maccah Number 56
Si ko darotoongal ngal dariima,
alanaa daragol maggal ngol pennoowo.
Koyfinɗinatngal (yedduɓe), ɓamtatngal (gooɗiiɓe).
Si lesdi ndiin dilliniraama dillannde,
pelle ɗeen munciroyee muncannde,
ɗe ngonta collaari ruuynatndi,
Mbattinon nooneeji tati :
Ko wontirooɓe ñaamo ɓeen - iskin ɓeen yimɓe ñaamo !
e wontirooɓe nano ɓeen, bis e ɓeen yimɓe nano !
Ko adondiratnooɓe ɓeen (e moƴƴere ka aduna), adoytee (naatneede Aljanna).
Ko ɓeen ngoni badnitaaɓe ɓeen.
ka Aljannaaji ne'eminiiɗi,
dental jeyaangal e [mofte] adinooɓe ɓeen,
e seeɗaaɓe jiyaaɓe e [mofte] sakkitiiɓe ɓeen,
heɓe e hoore danɗe yuɓɓiraaɗe [kaŋŋe],
hara heɓe soɓɓindii e majje, feewtondirɓe.
Sukaaɓe duuminaaɓe hino mbanngoo hakkunde maɓɓe,
wonndude e ñedduɗe, e cataloy, e koroy e [hebbiniraakoy] beere ilatnde,
ɓe muusetaake ko*e ndeer toon, ɓe ciwritaa;
e muuyanteeɗi ɗi ɓe cuɓotoo,
E teewu colli ngu ɓe tuuyatee.
E huurul'ayniiɓe -yaaja gite en ɓeen.
nannduɓe e kaŋŋe lu'lu'u maraaɗe;(coomaaɗe).
njoɓdi ko ɓe ngollatnoo koon.
Ɓe nanataa ndeer ton haala mhere, wonaa ko bakkondiŋta;
si wonaa wi'aneede : "Salaaman! Salaaman!" [Saɗi mon! saɗi mon!].
E wontirooɓe ñaamo ɓeen, ko ngoni ɓeen yimɓe ñaamo?
[Ɓe ngonat] e leɗɗe jaaɓe neewɗuɗe,
E banaanaje pawandirɗe.
E ɗowdi duumiindi,
E ndiyam juuratɗam,
e ɓiɓɓe leɗɗe ɗuuɗuɗe
ɗe taƴondirtaa ɗe kaɗetaake.
E danɗe ɓamtaaɗe.
Ko minen tagi puɗɗi ɓe (puɗɗagol).
Min mbaɗi ɓe curbaaɓe-boomi-.
yiɗuɓe worɓe mum, goreeɓe.
[Min marani ɓe] yimɓe ñaamo ɓeen.
Dental jiyaaɓe e [mofte] adinooɓe ɓeen,
E seeɗaaɓe jiyaaɓe e [mofte] sakkitiiɓe ɓeen.
E wontirooɓe nano ɓeen. Ko homɓe nhoni ɓeen yimɓe nano?
[Ɓeen] no e nguleendi e patatɗam,
E ɗowdi curki ɓawluki,
wonaa ɓuuɓndi, wonaa teddundi.
Ado ɗuum, hari ko ɓe neeminaaɓe.
ɓe laatino heɓe deppitoo e bakkaat mawɗi ɗiin,
heɓe mbi'atnoo: "Enee, si min maayii, min ngontii mbullaari e ƴi'e, hara ko min immintinoyteeɓe?
hay baabiraaɓe amen adinooɓe ɓeen?"
Maaku : "pellet, aramɓe e sakkitiiɓe ɓe.
ko mooɓoyteeɓe e ñalaande anndaande waktu mum.
refti pellet, onon ɓee majjuɓe yedduɓe [ummital],
ko on ñaamoyayɓe e leggal "Zaqquumi" ngal
kebbiniron ngal deedi,
njariron ngal kadi patatɗam,
Njariron wa jargol ngelooba ɗomɗaamba".
Ko ɗuum woni ko ɓe kottiigu !u! en ñalnde njoɓdi diina.
Ko Minen ngoni ko tagi on. Haɗi ngooŋɗion [Min immintinat on]?
On nj'ii on maniiyu mo ndufoton?
Ko onon tagata mo? Kaa ko minen ngoni tagooɓe [ɗum]?
Ko Minen koddiri maayde ndeen hakkunde mon. Min ngonaani adateeɓe
E battitugol yeruuɓe mon, Min puɗɗira on e ko on ngannda.
Gooŋɗii hoɗon nganndi tageede aranun ɗum. Ko haɗi mbaajitoɗon?
On nji'ii ko ko ndemoton?
Ko onon puɗinta ɗum? Kaa ko Minen ngoni fuɗinooɓe ɓeen?
Si min kaajuno, pellet, Min mbaɗayno ndu foron. Mbattinon hiɗon kaawoo [mbi'a] :
"Minen ko min lepteteeɓe perte ko min nafqi ko.
wurin ko min haɗaaɓe!".
On yi'ii ndiyam ɗam njaroton ɗam?
E ko onon njippiniri ɗam ka duule? Kaa ko minen njippini [ɗam]?
Si Min kaajuno, Min mbaɗayno ɗam kaaɗɗam. Ko haɗi njetton [Allah]?
On nj'ii yiite nge kuɓɓoton ngen?
E ko onon woodini waɗi leɗɗe mum? Kaa ko Minen ngoodini [ɗe]?
Min mbaɗir ngen [yiite] waaju, e nafitor nge setotooɓe.
Subbunhinor innde Joomi maa, mawɗo oon!
Mi wooɗndirii mutirɗe koode ɗeen.
Pellet, ɗuum ko woondoore mawnde, si hoɗon nganndunoo.
Pellet nee ko alqur'aanaare konde teddunde,
won'de e deftere reenaande
meemataa nden si wonaa laɓɓinaaɓe ɓeen;
ko jippiniraande ka Jeyɗo winndere ndeen.
E ko ndee yeewtere woŋki ko njeddoton onon?
Hoɗon mbaɗa arsike mon (toɓo ngon) ko on yeddooɓe [arsikuɗo On]?
Ko haɗata nde woŋkii yottii ka lookoƴere,
hara onon hoɗon ndaara on tumba,
hara non ko Minen ɓuri on ɓadaade mo, kono on nji'ataa.
Ko haɗata on, si tawiino on njoɓetaake.
Ndutton kin [woŋkii], si tawii ko on goonguɓe?
Si tawii on ko jiyaaɗo e ɓattinaaɓe ɓeen,
haray ko foftere, e moƴƴere, e Aljannaaji ne'ema (woodani mo).
Si tawii kadi ko jiyaaɗo e yimɓe ñaamo ɓeen,
haray [o jaɓɓoroyte] : "Kisal maa" e ɓaŋge yimɓe ñaamo ɓeen.
Si tawii noon ko jiyanooɗo e yedduɓe majjuɓe ɓeen,
haray hoɗtorde makko on ko patayɗam,
E sumeede Jahiimi.
Pellet, ko ɗum woni goonga jananaaɗo oon.
Subbunhinor innde Joomi maa, mawɗo oon!

