The Noble Qur'an Encyclopedia
Towards providing reliable exegeses and translations of the meanings of the Noble Qur'an in the world languagesExile [Al-Hashr] - Fulani Translation - Rowwad Translation Center
Surah Exile [Al-Hashr] Ayah 24 Location Madanah Number 59
Kala ko woni ka kammuuji e ka leydi seninii Allah. Ko Kaŋko woni pooluɗo , Ñeeño on.
Ko Kaŋko yaltini ɓeen he'efareeɓe joom en defte en e galleeji mum en e mooɓdu adanuru ndu, on cikkaana maɓe njaltu, ɓe cikki galli mum en ɗi ndeenatɓe e Alla, O ardiɓe ɗoɓe cikkaana, O werlii e ɓerɗe mum en kulol, hoɓe njirbinira galleeji maɓɓe juuɗe mum en e juuɗe gooŋɗinɓe, teskee onon joman en kakkillaaji.
Si alla farlaana e mum en yaltineede ma o leptuɓe e aduna woodanaɓe lepte yiite.
Ɗuum, ko fii kamɓe ɓe lunndike Alla e nulaaɗo makko on. "Kala noon lunndiiɗo Alla e nulaaɗo makko on, pellet, alla ko caɗtuɗo lepte".
Kala ko taƴɗon e tamaroowi wolla ngaccuɗonki hoki dari e pooɓe makki, ko e yamiroore alla ngam o hoyna faasiqeeɓe.
Ko Alla rutti fa'ade e nelaaɗo makko ummaade e mum en, on keñaraaki e mum pucci wolla geloobi, kono Alla na wuurta nelaaɓe makko e dow mbo o wela, Alla na hattani kala hu'unde.
Ko Alla neemini e nelaaɗo mum e yimɓe gure dow, na woodani Alla e nelaaɗo makko e ɓadiiɓe nelaado e alyatitm en e miskineeɓe e ɓiy laawol ngam ɗum wa'asa yiilaade hakkunde alɗuɓe mon, ko nelaaɗo totti on ɓame ko o haɗi on ngacce, ndeene Alla, pellet Alla ko caɗtuɗo lepte.
Woodani wa'asɓe yaltinaaɓe galleeji mum en e jawɗeele mum en hoɓe ɗaɓɓa ɓural ummaade e Alla e weluya hoɓe mballa Alla e nelaaɗo makko, ko ɓeen de ngoni gooŋɗuɓe tigi.
E ɓeen telliiɓe e madiina e iimaan ko adii ɓe, hoɓe njiɗi oon perɗo fa'ade e maɓɓe ɓe keɓatah e ɓerɗe mum en tikkere koɓe totta ko, hoɓe ɓurna e dow ko*e mum en haysi hoɓe ngondi e ba'asal, kala mbo Alla reeni fittaandu mum e ɗawre, ko ɓeen de ngoni malaaɓe ɓe.
E ɓeen arɓe caggal mu'en na mbi'a joomo amen yaafa amen minen e musiɓɓe amen adiiɓe amen e iimaan wota waɗ e ɓerɗe amen cokotaagal wonan'de ɓeen gooŋɗinɓe,joomi amen ko aan woni enɗiiɗo jurmotooɗo.
Mbelr a yiaani ɓeen naafaqinɓe wiiɓe musibbe mum en yedduɓe jiyaaɓe e yimɓe defte, si on njaltii pellet ma min njaltid e mon, min ɗototaako e dow mon hay gooto, si on kaɓaama ma min mballu mon Alla na seedo koɓe fenooɓe.
Siɓe njaltinaama ɓe njaltidtah e mum en si ɓe kaɓaama ɓe mballataa ɓe siɓe mballiiɓe maɓe ndunta refti ɓe mballetaake.
Ko onon ɓuri sattu kulo e ɓerɗe maɓɓe ga ni e Alla, waɗi noon koɓe yimɓe ɓe paamatah.
ɓe kaɓatah e mon si wonah hoɓe e gure taartinaaɗe galli wolla caggal mahdeele bone maɓɓe hakkunde mu'en na satti haɗa sikka koɓe gootum kono ɓerɗe maɓɓe na ceerti waɗi noon koɓe yimɓe ɓe kakkiltah.
Hona yeru ɓeen adiiɓe ɓe ko ɓadii ɓe meeɗi lepte fiyaaku mum en woodaniiɓe lepte caɗtuɗe.
Ko hono seytaane de wi'i neɗɗaŋke o yeddu, nde o yeddi o wi'i miin komi kisɗo e ma, miin mbiɗo huli Alla joom binnde o.
Laati batte mu'en kanɓe ɗiɗa ko yiite saasooɓe toon, ɗuum ko njoɓdi tooñooɓe.
Eehey mon gooŋɗinɓe ndeente Alla, yo fittaandu ndaar kondu ardinani jannga kule alla pellet alla ko kumpatiiɗo ko ngolloton ko.
Wote ngone hono ɓeen yejjitɓe Alla, o yejjitini ɓe pittaali mum'en ko ɓeen ngoni faasiqeeɓe.
Yimɓe yiite e yimɓe aljanna potaanih, ko yimɓe aljanna ngoni foolɓe.
Si min tellinna o alquraana e dow hooseere ma a yiinde honde luli honde fetta ngam hulde Alla ɗi tinndi emin piyaniɗi yimɓe ko ngam ɓe miijo.
Ko Kaŋko woni deweteeɗo deweteeɗo e goonga alah si wonah Kaŋko, ganndo ko wirni e ka wirnaaki kaŋko woni joom yurmeende huftadinnde e yurmeende heeriinde.
Ko Kaŋko Alla mbo deweteeɗo e goonga alah si wonah Kaŋko laamɗo ceniiɗo kisɗo gooŋɗiɗo kiilndiiɗo tedduɗo cemmbinɗo mawɗo senaare woodanii Alla e koɓe ndenndinta mbo ko.
Ko Kaŋko woni Alla takɗo gootnuɗo mbaadinɗo tagu woodanii mbo inɗe ɓurɗe moƴƴude, woodanii mbo ko woni e ndeer kammuuji e leydi ko Kaŋko woni pooloowo mbo hay gooto foolatah Ñeeñƴuɗo.

