The Noble Qur'an Encyclopedia
Towards providing reliable exegeses and translations of the meanings of the Noble Qur'an in the world languagesThe Sovereignty [Al-Mulk] - Fulani Translation - Rowwad Translation Center
Surah The Sovereignty [Al-Mulk] Ayah 30 Location Maccah Number 67
Mo laamu woni e juuɗe mum mawnii, ko Kaŋko woni kattanɗo kala hu'unde.
Oon tagirɗo maayde e nguurndam, fii ndaarndagol on ko hommbo e mo'on ɓuri moƴƴude golle. Ko Kaŋko woni pooluɗo, kaforoowo on.
On takɗo kammuuji jeeɗiɗi pawondirɗi. A yi'ataa ɓura-ɓurda e tagoore jom hinaraŋke On. Yiiltu ndaarɗe maa ɗen (daaraa). Taw si a yi'ay ce'ekol?
Refti nduttaa ndaarɗe ɗen laaɓi ɗiɗi, gite maa ɗeen nduttoto e maaɗa hara ko ɗe hoyɗe, taƴiiɗe.
Gooŋɗii Min cuɗinirii kammu aduna nguun [koode] pitilli, Min mbaɗi ɗe fiɗirɗe seytanuuji, Min kebilani ɓe lette huɓɓunge nge.
Hino woodani ɓeen yedduɓe Joomi mum, lette Jahannama. Nge bonii ruttorde !
Si ɓe mbeddaama e ndeer magge, ɓe nanirat nge ha'acaango, hara henge fata.
Henge eɓɓa fultagol, sabu tikkere ndeen. Tuma kala nde dental bugaa e magge, ayninaaɓe nge ɓeen lamndoo ɓe : "E hara jeertinoowo araano e mo'on?"
Ɓe mbi'a: "Pellet ! Jeertinoowo arno e amen tigi, kono min njeddi min mbi'i: Allah jippinaani hay e hu'unde, on ngonaani si wonaa e ndeer majjere mawnde".
Ɓe mbi'ita : "Si miɗen nanaynoo maa hara meɗen haqqilaynoo, min njeyetanooke e yimɓe Huɓɓunge ngeen".
Ɓe qirritii bakkatuuji maɓɓe ɗin. Halakuyee woodanii joom en Huɓɓaynge ngen.
Pellet, hulooɓe Joomi mum ɓeen ka wirnii, hino woodani ɓen haforaneede e njoɓdi mawndi.
Cuuɗee konnguɗi mon maa ɓanninon ɗum. Kaŋko on ko o gannduɗo ko woni e ndeer ɓerɗe.
E hara takɗo oon anndaa? Ko Kaŋko le woni newiiɗo, kumpitiiɗo oon.
Ko Kaŋko waɗani on leydi ndin eeltaandi : haray njehee e seraaji mayri, ñaamon e arsike makko. Ko ka makko woni ummital ngal.
E on kooli on gon'ɗo ka kammu nde o munnataa e mo'on leydi ndin, tawa yoo hindi dilla?
Kaa on kooli On gon'ɗo ka kammu nde Oo wurtataa e mon henndu bippooru? Aray nde anndon ko honno woni jeertinaango am ngon.
Sellii adinooɓe ɓeen ɗoon ɓen njeddiino. Taskii ko honno leɓte an ɗen mbattinirnoo!
E ɓee nji'aani colli ɗiin dow maɓɓe, hiɗi fonta gabitannji ɗi ñobba? [Won'de] jogitaaki ɗin si wonaa Joom hinaraŋke on. Pellet, ko o deenɗo kala hu'unde.
E ko hommbo woni on konuujo mum wallata on hara wonaa Jom hinaraŋke on? Tigi on, he'eferɓe ɓeen ngonaani si wonaa e ndeer hodo.
E ko hommbo woni arsikoowo on, si o jogitike arsike makko on? si ko woni, ɓe duumike e ƴaggere e goɗɗitagol.
Kere ko on jahoowo no hippi ye'eso mum ɓuri feewde? Kaa ko on jahoowo no fotondiri e laawol pocciingol?
Maaku: "Ko Kaŋko woni ko fuɗɗi oon, O waɗani on nanɗe e giiɗe e ɓerɗe". Kono famɗii ko njettoton [neema].
Maaku: "Ko Kaŋko woni ca'aktuɗo on leydi, ko ka makko kadi woni ko mooɓitoyteɗon".
Heɓe mbi'a: "Ko honnde tuma woni ndee fodoore, si tawii ko on gooŋɗuɓe?"
Maaku : "nganndee anndugol [fii Darnagl] ko ka Allah woni. Miiin on ko Mi jeertinoowo [tan] ɓanngina".
Nde ɓe nji'oyta (leɓte) ɗen ka ɓadii, j'eece yedduɓe ɓen suni j'eece he'eferɓe, [ɓe] mbi'anee : "Ko ɗuum ɗoo woni ko ɗaɓɓatnoɗon".
Maaku : "Yeetee kam, si Allah ƴettitii kam miin e wonndiiɓe am maa o yurmaama min, ko hommbo daɗndata he'eferɓe ɓeen lepte mu'usuuɗe?"
Maaku : "Ko Kaŋko Joom hinaraŋke oon. Min ngooŋɗinii mo, ko e makko kadi men fawii. Aray nde nganndon ko hommbo woni e majjere ɓanngunde".
Maaku : "njeewtee kam , si ndiyam mon ɗam wattinii ɓeeɓuɗam, ko hommbo addanta on ndiyam ilatɗam?"

